O neplodnosti

Neplodnost je manjak plodnosti, tj. zdravstveno stanje reproduktivnog sustava definirana kao izostanak kliničke trudnoće nakon 12 ili više mjeseci nezaštićenih spolnih odnosa. Vremensko razdoblje od godinu dana odabrano je jer 85% parova postiže trudnoću unutar prvih 12 mjeseci pokušaja bez kontracepcije. 

Neplodnost je globalni zdravstveni problem koji pogađa milijune ljudi reproduktivne dobi diljem svijeta. U svijetu 186 milijuna pojedinaca živi s neplodnošću. Od ukupnog broja parova s ​​problemima neplodnosti, otprilike 30% ih ima primarnu neplodnost (tj. nikada nisu mogli zatrudnjeti), a približno 70% parova ima sekundarnu neplodnost (već su ostvarili trudnoću ili imaju djecu).

Kod žena, stopa neplodnosti raste s godinama. Približno 10% žena u dobi od 15. i 30. godina imaju problem s plodnošću, dok je između 30. i 34. godine taj postotak 14%. Brojke dramatično skaču do 25% među ženama u dobi od 35 godina i starijima.

Budući da žene nose i rađaju dijete, postoji uobičajena zabluda da je neplodnost problem žene. Ipak, muškarci i žene podjednako su pogođeni biološkim uzrocima neplodnosti. Otprilike 35% slučajeva odnosi se na ženski faktor, u 35% slučajeva uzrok je muški faktor, u 20% slučajeva uzrok neplodnosti je kombinacija muških i ženskih faktora, a u preostalih 10% slučajeva uzrok neplodnosti je nepoznat i nazivamo ga idiopatskom neplodnošću.

Niz različitih čimbenika može uzrokovati neplodnost, bilo u muškom ili ženskom reproduktivnom sustavu. Čimbenici koji mogu dovesti do neplodnosti uključuju sljedeće:

• Dob: Dob je najveći pojedinačni čimbenik koji utječe na izglede žene da zatrudni i rodi zdravo dijete jer se određeni broj jajnih stanica s kojima se žena rađa i njihova kvaliteta smanjuju s godinama. Postupno opadanje sposobnosti žene da zatrudni počinje u srednjim 30-ima
• Rak: Određeni kirurški zahvati i tretmani protiv raka, npr. kemoterapija i terapija zračenjem, mogu oštetiti reproduktivne organe i stoga povećati rizik od neplodnosti
• Reproduktivno zdravlje: Endometrioza, poremećaj ovulacije i oštećeni jajovodi stanja su koja potencijalno mogu dovesti do problema s plodnošću kod žena te loš spermiogram kod muškaraca
• Životni stil: Čimbenici iz okoliša i način života, kao što su pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola i pretilost mogu utjecati na plodnost

Uzroci muške neplodnosti

(preuzeto s www.neplodnost.hr ):

Muški čimbenik samostalan je uzrok neplodnosti u oko 40% neplodnih parova. Uzroci muške neplodnosti su raznoliki, a čak u 30% slučajeva ne može se identificirati uzrok te govorimo o idiopatskoj muškoj neplodnosti. Idiopatska neplodnost je moguće povezana s različitim okolišnim čimbenicima na što upućuje i činjenica da se zadnjih desetljeća u općoj populaciji muškaraca smanjila kvaliteta sjemena. 2010. godine je prihvaćena nova klasifikacija analize sjemena (spermiograma) Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prema kojoj se, umjesto ranije najmanje 30% morfolološki urednih spermija (1992 g.), urednim nalazom smatra 4% i više morfološki urednih spermija. Od okolišnih čimbenika kvalitetu sjemena dokazano umanjuju povišena temperatura, pušenje, alkohol, droga, ionizirajuća zračenja, anabolički steroidi, estrogeni te brojni industrijski proizvodi (pesticidi, herbicidi, otapala…).

UZROCI

Poznati uzroci muške neplodnosti su prirođene i stečene anomalije reproduktivnog sustava, urogenitalne infekcije, povišena temperatura unutar mošnji (posljedica varikokele, okolišni čimbenici), hormonski poremećaji te genetski uzroci.

Uzroke muške neplodnosti dijelimo na pretestikularne, testikularne i posttestikularne.

Pretestikularni uzroci muške neplodnosti karakterizirani su poremećenim razinama hormona hipofize (FSH i LH), a najčešće su posljedica tumora hipofize, ozljeda glave ili uporabe lijekova.

Testikularna neplodnost je posljedica prirođenih ili stečenih stanja. Od prirođenih stanja, jedan od najčešćih uzroka je kriptorhizam. Kriptorhizam označava nepotpuno spušten testis, odnosno stanje u kojem se testis nalazi u trbušnoj šupljini ili u preponskom kanalu, umjesto u mošnjama (skrotumu). Preporuča se nespušten testis operativnim putem spustiti u mošnju u prvoj godini života. Testikularna neplodnost može biti posljedica i različitih genskih poremećaja na koje trebamo posumnjati u slučajevima kada u nalazu spermiograma ima manje od milijun spermija po mililitru ejakulata. Jedan od najčešćih genskih poremećaja je Klinefelterov sindrom (najčešće kariogram 47xxy). Klinička slika muškaraca s Klinefelterovim sindromom varira ovisno o genskoj izraženosti. Često su to visoki muškarci s nesrazmjerno dugim rukama i nogama te često s manjim, čvrstim testisima. Uglavnom se otkrivaju u sklopu obrade neplodnosti. Od genskih poremećaja kod neplodnih muškaraca moguće su mikrodelecije Y-kromosoma, a obično je izraženost delecija u korelaciji sa stupnjem oštećenja spermatogeneze. Cistična fibroza je nasljedna bolest koja je također povezana s neplodnošću. U muškaraca dovodi do poremećaja razvoja spolnog sustava te može uzrokovati nedostatak sjemenovoda i posljedičnu azoospermiju (ejakulat bez spermija).

Varikokela označava proširenje venskog spleta u mošnjama i češće se javlja na lijevoj strani. Nije nužno vezana uz neplodnost, ali je učestalost veća u neplodnih muškaraca. Mogući mehanizam oštećene spermatogeneze u muškaraca s varikokelom je povišenje temperature u mošnjama. Vjerojatno samo izraženije varikokele (one koje se mogu opipati) utječu na plodnost. Liječenje je uglavnom operativno, a najčešća indikacija za operaciju je neplodnost.

Posttestikularna neplodnost karakterizirana je najčešće tzv. opstrukcijskom azoospermijom. Posljedica je zapreke u ejakulacijskom kanalu. Može biti prirođena i stečena. Stečena je najčešće uzrokovana upalama, ozljedama ili ranijim operacijskim zahvatima. Azoospermija (nedostatak spermija u ejakulatu) može biti i neopstrukcijska, kada je značajno smanjena oplodna sposobnost preostalih spermija.

Važan uzrok muške neplodnosti su i različiti poremećaji ejakulacije. Uglavnom se javljaju kao posljedica neuroloških oštećenja, uzimanja određenih lijekova te psiholoških poremećaja.

Uzroci ženske neplodnosti

(preuzeto s www.neplodnost.hr):

U oko trećine neplodnih parova, uzrok neplodnosti je ženski čimbenik. U još oko 20% parova ženski uzrok neplodnosti udružen je s muškim uzrokom (zajednički uzroci neplodnosti).

IZOSTANAK OVULACIJE

Od uzroka ženske neplodnosti, najčešći uzrok je izostanak ovulacije (oko 35% uzroka ženske neplodnosti). Žena s redovitim 28-dnevnim menstruacijskim ciklusom ima prosječno 13 ovulacija godišnje. Uz uredan ovulacijski ciklus, sposobnost zanošenja po ciklusu ne prelazi 30%. Ako nema ovulacije, ne može se ostvariti trudnoća. Anovulacija ili izostanak ovulacije najčešće je posljedica sindroma policističnih jajnika (PCOS), koji je jedan od učestalijih hormonskih poremećaja žena fertilne dobi. Karakteriziraju ga anovulacija koja je obično praćena produženim menstrualnim ciklusom (oligomenoreja), ponekad i izostankom menstruacije duže od 6 mjeseci (amenoreja); povećano stvaranje muških spolnih hormona – androgena, koje može i ne mora biti praćeno kliničkim znakovima (najčešće pojačana dlakavost – hirzutizam) te ultrazvučni prikaz policističnih jajnika.

Rjeđi uzroci anovulacija su tzv. hipotalamičke amenoreje koje su najčešće posljedica poremećaja prehrane, intezivne tjelovježbe ili gubitka tjelesne mase, a rjeđe tumora, kroničnih i genetskih bolesti. Amenoreja, a posljedično i anovulacija, javljaju se i kao posljedica tzv. jatrogenih oštećenja jajnika operacijom, zračenjem ili primjenom različitih lijekova koji nepovratno oštećuju zametne stanice.

UPALE

Sljedeći po redu od uzroka ženske neplodnosti su posljedice upala spolnog sustava žene (oko 30% ženske neplodnosti). Najčešće se radi o oštećenim jajovodima, a rjeđe je uzrok neplodnosti kronična upala sluznice maternice (endometritis) ili upale vrata maternice (cervicitis). Upale spolnog sustava žene su uglavnom stečene spolnim putem (spolno prenosive bolesti). Žene često ili nemaju simptoma stečene infekcije ili su oni slabo izraženi. Oštećenje jajovoda najčešće je posljedica infekcije klamidijom (Chlamidia trachomatis). Do oplodnje normalno dolazi u jajovodu. Oštećeni jajovodi povisuju rizik za izvanmaterničnu trudnoću, a smanjuju šansu za urednu unutarmaterničnu trudnoću. Ako se dokažu neprohodni jajovodi, trudnoća se može ostvariti izvantjelesnom oplodnjom. Ukoliko se u oštećenim jajovodima nakuplja tekućina (hidrosalpinks, saktosalpinks), preporuča se odstraniti oštećeni jajovod, jer tekućina iz takvog jajovoda smanjuje uspješnost postupaka izvantjelesne oplodnje.

ENDOMETRIOZA

Čest uzrok neplodnosti u žena je endometrioza (15%). Endometrioza je kronična upalna bolest kod koje endometrij (sluznica maternice) raste izvan šupljine maternice, najčešće na jajniku i po potrbušnici male zdjelice. Postoje različite teorije nastanka endometrioze, a uzroci su još uvijek nerazjašnjeni. U općoj populaciji žena od endometrioze boluje oko 10% žena reprodukcijske dobi, a učestalija je u neplodnih žena (20-45%). Karakterističan simptom endometrioze je bol u maloj zdjelici, obično izraženija u vrijeme menstruacije (dismenoreja). Endometrioza uzrokuje neplodnost na više načina. Osim što smanjuje zalihu jajnih stanica, smanjuje njihovu kvalitetu; oštećuje jajovode i smanjuje tzv. receptivnost endometrija.

ANOMALIJE I DOB

Rjeđi uzroci ženske neplodnosti su različite anomalije i nepravilnosti maternice (prirođene i stečene).

Također, valja spomenuti i dob koja je kod žena sve važniji čimbenik neplodnosti zbog trenda odgađanja majčinstva. Starenjem se smanjuje zaliha jajnih stanica, a osim kvantitete, značajno se gubi i kvaliteta preostalih jajnih stanica. Zbog smanjene zalihe te oštećenih jajnih stanica iza 40. godine života žene šansa za uspješnu trudnoću i rađanje zdravog djeteta je oko 10%.