Stres u neplodnosti stvara začarani krug: pod stresom ste jer ne možete začeti, što Vam stvara dodatni stres, što uvelike može narušiti kvalitetu Vašeg života. Da biste što uspješnije prekinuli taj ciklus, važno je razumjeti kako stres utječe na naše tijelo i našu psihu.

Stresna reakcija kao mehanizam preživljavanja

Stresna reakcija organizma jedan je od najvažnijih alata za preživljavanje kroz dugu povijest ljudske vrste. Kroz desetke tisuća godina živjeli smo prepušteni na milost i nemilost prirodi: vremenskim nepogodama i grabežljivcima. Zato je bilo važno imati efikasan sustav obrane: stresnu reakciju našeg organizma. Da su naši preci bili jako opušteni u ta vremena, vjerojatno danas ne bi bilo ni nas. 

Stresne situacije pokreću naše emocije, koje služe kao signal da se događa nešto važno te usmjeravaju naše misli i ponašanje kako bismo pokušali riješiti problem i zaštititi se. Međutim, kad doživimo stres, automatski reagira i naše tijelo, kako bi se u času pripremilo za obranu kroz borbu ili bijeg. Zato pod stresom naše tijelo aktivira mehanizme kojima je zadatak dovesti dovoljno krvi bogate kisikom u mišiće. To nam omogućuje da se izmaknemo, potrčimo ili napadnemo radi samoobrane. Za to vrijeme, funkcioniranje drugih tjelesnih sustava, kao što su probavni i imuni, pada u drugi plan. Kad smo u opasnosti, naše tijelo zna da je važnije trčati nego probavljati hranu ili oporavljati se od napora. 

Mehanizmi reagiranja našeg tijela na stres razvili su se tako da nam daju najbolju šansu preživljavanja u kratkotrajnoj situaciji neposredne opasnosti. Nakon toga, organizam se odmara i vraća u ravnotežu. Opasnost je prošla, možemo ugasiti fiziološke alarme i odmoriti se. 

Neplodnost kao kroničan stres

Međutim, stres neplodnosti često nije kratkotrajan, nego kroničan. Njegov izvor nisu sile prirode ili divlje životinje, nego podsjetnici na neplodnost i postupci vezani uz liječenje. Okidač za stresnu reakciju može biti reklama za trudničke vitamine na televiziji, pozivnica za još jedne krstitke, pomisao da nešto s Vama ne valja jer ne možete zanijeti, susret sa školskom kolegicom koja gura kolica, ili pak menstruacija. Ove situacije, iako nisu objektivno opasne, mogu pobuditi sličnu tjelesnu, mentalnu i emocionalnu reakciju kao da Vas ganja neka opasna zvijer. 

Dakle, izvor stresa mogu biti i naizgled nepovezani događaji, to mogu biti drugi ljudi, kao i Vaše misli vezane uz neplodnost. Time izloženost stresu u neplodnosti može biti gotovo stalna. Ona se očituje u Vašem mentalnom i emocionalnom stanju, kao i u funkcioniranju Vašeg tijela. To ima svoje dobre, ali i svoje loše strane.

Krenimo od onih dobrih. U kroničnom stresu, kao što to može biti neplodnost, tijelo ostaje u stanju pripravnosti i ta konstantna spremnost na borbu sa stresorom (tj. s neplodnosti), omogućava nam da reagiramo u situaciji i daje nam snagu i polet da se s njim ustrajnije borimo. Primjerice, pomaže Vam da fokus usmjerite na ono što Vam je bitno – odgađate druge obveze kako biste na vrijeme stigli na svaku folikulometriju ili “štopericu“; ustrajete u odlascima na MPO zahvate i ne odgađate cikluse, zbog konstantne uronjenosti u problem neplodnosti marljivo tragate za relevantnom literaturom kako biste bili što informiraniji o postupcima, ili ne odustajete od traženja odgovarajuće podrške ili najstručnijeg liječnika koji možda može povećati Vaše šanse za uspješnom trudnoćom. Stres, tj. stresna situacija tako može biti dobar motivator za naše akcije za koje u suprotnom ne bi bili toliko pripravni. Kroničan stres tim akcijama daje kontinuitet. No, s druge strane, kroničan stres za nas može imati i loše posljedice. 

Naš mozak stresnu situaciju prepoznaje kao situaciju borbe za opstanak i odašilje u naše tijelo hormone koji su nužni za preživljavanje te nas tako drži u stanju pripravnosti na borbu sa stresnom situacijom. Ti hormoni su adrenalin i kortizol, a za njih kažemo da su oni „hormoni nad svim hormonima“, u smislu toga da oni tada imaju snažan učinak na čitavo tijelo. U kroničnom stresu tada zbog tog kontinuiranog i prekomjernog lučenja adrenalina i kortizola može doći do hormonske neravnoteže. Može li ona kod nekih ljudi biti toliko jaka da otežava borbu s neplodnošću, istraživanja kažu da u ovom trenutku to ne znamo. No, ono što sa sigurnošću znamo je da nam za naše sveobuhvatno funkcioniranje, pa i trezvenije donošenje odluka, usmjeravanje naših akcija ka pravim ciljevima ili pak upravljanje vlastitim emocijama, može pomoći je znati opustiti se kako bi regulirali to prekomjerno otpuštanje kortizola i adrenalina, tj. ciljano gasili stresnu reakciju organizma.  

Ciljano utišavanje stresne reakcije organizma

Što se „opuštanja“ tiče, moguće je da ste često imali priliku čuti savjet da se „samo“ trebate opustiti kako biste ostali trudni. Taj savjet, ma koliko bio čest, nije koristan. Prije svega, budući da je želja za roditeljstvom iskonska potreba koju neplodnost otežava, teško je ne misliti na nju. To je osobito istinito ako ste u postupcima medicinski potpomognute oplodnje, koji traže mnogo Vaše pažnje i predanosti. Osim toga, znanstvena istraživanja nisu do sada dokazala da opuštanje, onakvo kako ga laički razumijemo, doprinosi začeću. Dakle, odlazak na godišnji odmor, gledanje televizije ili redovito pijenje kave s prijateljicama nisu ona vrsta opuštanja koja ima ikakav učinak na šanse za trudnoću. 

Načini opuštanja kakvi su se prema mnogim istraživanjima pokazali učinkovitima za utišavanje stresne reakcije organizma traže nešto našeg truda, samodiscipline i dosljednosti. Riječ je o različitim tehnikama: vježbama disanja, vježbama opuštanja tijela, umirujućim vizualizacijama, osvještavanju negativnih misli i uvjerenja, kao i terapijskom pisanju te prakticiranju zahvalnosti. Ovakvim je metodama zajedničko to što su učinkovite u namjernom izazivanju reakcije opuštanja, što je i znanstveno dokazano. 

Reakcija opuštanja

Reakcija opuštanja odnosi se na tjelesno stanje dubokog odmora koje se javlja kad smo iznimno opušteni. Ova reakcija djeluje suprotno tjelesnoj i emocionalnoj reakciji na stres, čime omogućuje tijelu da se vrati u smireno i opušteno stanje. Kad uspješno izazovemo reakciju opuštanja, ona se očituje u sporijim otkucajima srca, sniženom krvnom tlaku, smanjenoj brzini disanja, nižoj razini hormona stresa (adrenalina i kortizola) i manjoj napetosti mišića. 

Redovito izazivanje reakcije opuštanja svakako povoljno djeluje na Vaše tjelesno i mentalno zdravlje. Ono je samo po sebi važno, jer ste i Vi sami po sebi važni, neovisno o tome hoćete li i na kakav način ostvariti roditeljstvo. Zato može biti dobra ideja posvetiti se praksama koje izazivaju reakciju opuštanja, kako biste u ovom stresnom razdoblju što bolje brinuli o sebi. Ipak, prema nekim istraživanjima, ove prakse povećavaju i šanse bržeg dolaženja do začeća tijekom medicinski potpomognute oplodnje. Stoga one mogu biti višestruko korisne, a štetne nisu ni u kojem slučaju.